Јужнословенски Филолог 17 (1938-1939). — стр. 1-114. В статье даётся описание диалекта регионов Пива и Дробняк (Дробњак) в так наз. "старой Герцеговине" (Черногория). Диалект принадлежит к группе герцеговинско-краинских (= восточногерцеговинских) говоров, лежащих в основе "классической" нормы прежнего сербо-хорватского литературного языка.
Београд, 1936. — 308 с. Јужнословенски филолог је часопис који издају Српска академија наука и уметности и Институт за српски језик САНУ. Покренут је 1913. године и до сада су изашла укупно 73 броја.
Јужнословенски Филолог 14 (1935) — с. 59-141. В статье даётся описание акцентной системы штокавского диалекта села Лепетане (Лепетане = Lepetane) в Которском заливе (Черногория).
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976. — Zagreb: U Knižarnici Jugoslavenske Akademije L. Hartmana, 1917-1922. — 960 s. Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada...
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976. Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema mišljenju...
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976. Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema mišljenju...
Schriften der Balkankommission. Linguistische Abteilung. Band I (= Reihe I: Südslavische Dialektstudien, Heft 1). Wien : Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, 1900. В книге даётся описание акцентных систем югозападных штокавских говоров.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976. Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema mišljenju...
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976. Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema mišljenju...
Schriften der Balkankommission. Linguistische Abteilung. Band VIII (= Reihe I: Südslavische Dialektstudien, Heft 4). Wien : Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, 1907. Книга является первым целостным описанием ареала штокавских говоров.
Schriften der Balkankommission. Linguistische Abteilung. Band VIII (= Reihe I: Südslavische Dialektstudien, Heft 4). Wien : Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, 1907. Книга является первым целостным описанием ареала штокавских говоров.
Schriften der Balkankommission. Linguistische Abteilung. Band VIII (= Reihe I: Südslavische Dialektstudien, Heft 4). Wien : Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, 1907. Книга является первым целостным описанием ареала штокавских говоров.
Hamm, Josip. Štokavština Donje Podravine. Prilozi (Karte). Zagreb: Jugoslavenska Akademija Nauka i Umjetnosti, 1949. — 70 str. В статье даётся описание штокавского диалекта Нижней Подравины (Хорватия).
Hamm, Josip. Štokavština Donje Podravine. Prilozi (Karte) Zagreb: Jugoslavenska Akademija Nauka i Umjetnosti, 1949. — 70 str. В статье даётся описание штокавского диалекта Нижней Подравины (Хорватия).
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1887-1891.
Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema...
Filologija 51 (2008). U članku se govori o općem razvoju akcentuacije od praslavenskoga do današnjih hrvatskih dijalekata, mnoge se pojave objašnjavaju na nov način i uz nove podatke, a kao ilustracija se uzima dosad neobjavljena dijalekatska građa. U praslavenskom se dijelu članka kratko govori o praslavenskim naglasnim paradigmama, uključujući i n. p. d, o Ivšićevu i Diboovu...
Rasprave 30 (2004). U radu se daje pregled naglasnih paradigama o-osnovâ muškoga roda u tzv. klasičnom novoštokavskom i navodi do kakvih je otklona od izvornoga stanja došlo u novoštokavskim govorima. Daju se primjeri iz raznih (novo)štokavskih govora za različite vrste promjena, sustavnih ili nesustavnih, koje su se dogodile u naglasnom sustavu o-osnovâ. Tako se govori o...
Fluminensia 19 (2007). Članak je uvod u proučavanje naglaska. Uz definiciju pojma naglaska, ukratko je prikazan klasični generativni i autosegmentni pristup toj jezičnoj pojavi. Odgovara se na pitanje kako se naglasak ostvaruje: tumače se tzv. postupci koji omogućuju izgovor i opažanje naglaska te se definira jedinica kojoj se on pridružuje i područje unutar kojega se ostvaruje....
Јужнословенски филолог 14 (1935) — c. 1-55 + карта. Београд. В статье даётся описание диалекта острова Хвар (= Hvar, Хорватия), принадлежавшего к группе южночакавских говоров.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1884-1886.
Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema...
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880-1976.
Rječnik ima 97 svezaka, sastoji se od 23 knjige enciklopedijskoga formata, od kojih 22 knjige imaju po 960 stranica, a zadnja ima 564 stranice rječnika i Dodatak od 144 stranice. Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema...