Stanojevic Mateusz-Milan. Konceptualna metafora: temeljni pojmovi, teorijski pristupi i metode

Zagreb, 2013. — 18 p. Najzad, unatoč razdoblju od trideset godina od objavljivanja Lakoffova i Johnsonova djela, na hrvatskome još
uvijek nema knjige koja bi na jednom mjestu dala jedinstven pregled teorije konceptualne metafore.1 S obzirom na to, ova knjiga opisuje i pokazuje gdje se i kako može koristiti konceptualna metafora (čiju definiciju ostavljamo za potpoglavlje 3.2.2.2) u objašnjavanju jezičnih pojava, ujedno upozoravajući istraživača na moguće zamke. Nudimo, dakle, nove teorijske i praktične prijedloge vezane uz istraživanje
1 To, dakako, ne znači da ne postoje članci koji se bave metaforom na različite načine. Evo kratkog izbora radova pisanih na hrvatskom: Žic Fuchs 1991a; Žic Fuchs 1992; Stanojević 1999; Brdar- Szabó i Brdar 2003; Brozović Rončević i Žic Fuchs 2003; Čulić 2003; Buljan 2005a; Stanojević
i Parizoska 2005; Berberović i Delibegović 2006; Milić 2008; Krišković 2009; Marinić i Živić 2009; Stanojević 2009a; Škara 2011; Filipović 2012. Dakako, osim navedenih postoje i brojni drugi, posebno neke doktorske disertacije (npr. Sušac 2007; Tonković 2011; Schmidt 2012) itd.
Znanstveni skupovi Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku gotovo redovito donose barem nekoliko takvih radova.
Bavimo se konceptualnom metaforom prvenstveno kao tekstualnim fenomenom, tako da u tom području dajemo i studije i primjere. Ipak, kako
bismo pokazali „realnost“ konceptualne metafore, spominjemo i druge pristupe koji
idu ruku pod ruku s tekstualnima – pogotovo psiholingvistički i neurolingvistički
pristup. Dajemo i pregled osnovnih pojmova, koji je u skladu s najnovijim istraživanjima
u ovome području, a svu terminologiju navodimo na hrvatskome.
Preostaje nam još iznijeti kome je namijenjena ova knjiga. To ostavljamo za kraj
ovog uvodnog poglavlja. Naime, da bismo mogli pobliže odgovoriti na navedeno pitanje,
moramo nakratko razmotriti što je konceptualna metafora, kako se manifestira
i kako je možemo proučavati. To je najlakše učiniti na primjerima, koji će pokazati
da je konceptualna metafora vezana uz jezik, kulturu, spoznaju i čovjeka te da je, s
obzirom na to, valja proučavati imajući na umu njezinu sveobuhvatnost. U nastavku
navodimo primjere koji pokazuju da su metafore dio pjesničkog i svakodnevnog jezika,
frazeologije i leksika, dio ustaljenog znanja i naše kreativnosti u diskursu, jezika
i uma, sinkronije i dijakronije, jezične i nejezične djelatnosti.